Integrirani krugovi su u osnovi nužni za modernu igraću tehnologiju, jer djeluju kao mozak koji stoji iza svih onih izračuna koji određuju koliko su brze igre i koliko su reaktivne. Ove sitne komponente rukovode raznim složenim matematičkim problemima koji održavaju glatko kretanje akcije tijekom igračkih sesija. Neka nedavna istraživanja pokazuju da kada proizvođači optimiziraju svoje IC dizajne, igrači mogu doseći i preko 120 frejmova u sekundi na današnjim hardverskim konfiguracijama. Latencija također puno znači. Kada IC čipovi imaju nisku latenciju, signali se brže procesuiraju, što znači da igrači primjećuju bolje vrijeme reakcije i uživaju u igri više. Ta razlika je posebno uočljiva u kompetitivnim multiplayer igrama gdje svaki milisekund vrijedi.
Ako pogledamo kako funkcioniše tehnologija vezana za igre danas, u svijetu hardvera postoje dva glavna igrača: integrisana kola (IC) i rješenja tipa System-on-Chip (SoC). IC-ovi obično obavljaju jedan određeni zadatak, poput prikazivanja grafike, što je razlog zašto su tako česti u onim moćnim stolnim igraćim konzolama o kojima svi pričaju. Suprotna strana medalje su SoC-ovi, gdje proizvođači smjeste različite funkcije unutar jednog jedinog čipa. Zato ih sada nalazimo svugdje, od Xboxova do pametnih telefona. Zašto se to dogodilo? Pa, kompanijama su SoC-ovi zanimljivi jer zauzimaju manje prostora i potroše znatno manje energije u poređenju sa tradicionalnim konfiguracijama. Igrači žele da njihovi sistemi budu prenosivi, a da ne žrtvuju brzinu, dok su programeri u potrazi za nečim što može pokretati kompleksne igre bez potrošnje baterije. Dok se pokret za očuvanje životne sredine pojačava u raznim industrijama, i izdavači igara se suočavaju sa izazovom da izneseju vrhunsku performansu, ali i da pritom održe svoj ugljični otisak na prihvatljivom nivou.
Danas u igraćim tehnologijama jako važno je pronaći pravu ravnotežu između potrošnje energije i procesne snage. Igraće IC čipove trebaju pružiti vrhunske performanse igračima, a da pritom ne previše brzo isprazne bateriju. Nedavne studije pokazuju da bolji IC dizajni mogu povećati brzinu obrade podataka za otprilike 30% kada se uvedu pametnija energetska upravljanja. Igrači žele da njihovi uređaji ostanu hladni tijekom dugih sesija i da dulje traju prije nego što budu trebali zamijeniti dijelove. Zato kompanije jako ulažu u nove dizajne čipova. Ovi poboljšani čipovi čine da se igre glatko i brzo izvode, što svi vole. Također pomažu u smanjenju količine električne energije koju potroše igraće uređaji tijekom vremena. Za proizvođače to znači stvaranje proizvoda koji će održavati zadovoljstvo kupaca godinama, ali i biti bliskiji okolišu na duži rok.
Za igrače koji žele optimalne performanse od svojih uređaja, ugradnja ovih visokokvalitetnih IC čipova, mikroprocesora i računalnih čipova u njihove sustave je strateški izbor. Suradnja s pouzdanim dobavljačima elektroničkih komponenti osigurava pristup najnovijim dostignućima u integrirani krugovi , te time omogućuje igračke iskustva sljedeće generacije.
Za igrače koji žele sastaviti svoje sustave, dvije stvari su važne prilikom odabira IC čipova: brzina takta i sposobnost rada s višestrukim zadacima istodobno. Brzina takta je u osnovi koliko je čip brz, izražena u GHz. Što je veći broj, bolje je ukupno izvođenje. Igrači koji žele najbolje konfiguracije primijetit će da brža taktna frekvencija čini razliku jer moderne igre zahtijevaju ozbiljnu računalnu snagu. Zatim postoji sposobnost paralelnog procesiranja, što omogućuje čipu da istovremeno obavlja više zadataka. Ovo je važno za osobe koje pokreću više programa tijekom igranja igara ili pokušavaju prikazati detaljne grafike bez kašnjenja. Ispitivanja u industriji pokazuju da kombinacija dobre taktnih frekvencija i pouzdanog paralelnog procesiranja daje poboljšanje od oko 40% u zahtjevnim igračkim situacijama. Dakle, bilo da netko igra akcijske igre ili strategije koje troše resurse, pravi balans između tih specifikacija čini da igre teku glađe i budu osjetljivije.
Kada se promatraju grafički procesori, važnu ulogu igra termalni dizajnerski kapacitet ili TDP jer pokazuje koliko topline čip proizvodi kada radi pod punim opterećenjem. Ovaj broj pomaže u određivanju vrste hlađenja koja je potrebna kako bi se osiguralo glatko izvođenje igara bez usporenja procesora zbog prekomjernog zagrijavanja. Studije pokazuju da čipovi s nižim TDP vrijednostima u pravilu bolje funkcioniraju, održavajući stabilnu performansu uz istovremeno očuvanje procesne snage. Uočena su stvarna poboljšanja u iskustvu igranja igara u posljednje vrijeme zahvaljujući naprednijim tehnikama upravljanja TDP-om, što je posebno vidljivo kod igara koje zahtijevaju intenzivnu grafiku. Igrači koji prilikom izgradnje svojih sustava obraćaju pažnju na TDP specifikacije, u pravilu postižu bolje rezultate na duži rok, što je logično ako žele dosljedno vrhunsko izvođenje noću nakon noći.
S dolaskom specifikacija PCIe 5.0 i DDR5 memorije, sada vidimo znatno veće mogućnosti u prenošenju podataka koje su danas igračima stvarno potrebne. Kada proizvođači grade IC čipove kompatibilne s ovim novim standardima, smanjuju ono dosadno usko grlo koje usporava sve procese. Rezultat? Brža prijenosa podataka u cijelom sustavu i sustavi koji brže reagiraju na ulazne naredbe igrača. Gledajući stvarne brojke iz prakse, PCIe 5.0 nudi otprilike dvostruki protok podataka u usporedbi s prethodnom generacijom. Takvo poboljšanje čini stvarnu razliku tijekom igranja grafički zahtjevnih igara gdje svaki milisekund vrijedi. Za sve one koji grade računalne sustave za igranje, korištenje komponenata koje podržavaju ove najnovije standarde nije pametna odluka samo sada, već će također zadržati sustav relevantnim dok će se programeri igara i dalje izguravati granice hardvera u sljedećim godinama.
Najnoviji dizajni grafičkih procesora stvarno mijenjaju izgled igara na ekranu zahvaljujući značajkama poput ray tracinga i AI tehnologije za povećanje rezolucije. Kada igre koriste ray tracing, stvaraju daleko realističnije efekte svjetlosti i detalje sjena koji čine da virtualni svjetovi postanu skoro opipljivi. U međuvremenu, ti AI čipovi rade iza scene koristeći kompleksne tehnike strojnog učenja kako bi poboljšali kvalitetu slike u stvarnom vremenu, što znači da igrači dobivaju oštriju grafiku bez čekanja na dulje vrijeme učitavanja. Prema nedavnom istraživanju tržišta, naslovi koji uključuju ray tracing mogu zahtijevati čak 60% više procesorske snage, što objašnjava zašto proizvođači neprestano razvijaju sve bolje čipove. Za svakog ozbiljnog bavioca igrama nove generacije, ova poboljšanja u dizajnu čipova više nisu samo poželjna, već postaju nužni sastojci ako žele ostati vodeći u prikazu grafičkih efekata.
Brzi mikroprocesori čine razliku kada je riječ o smanjenju kašnjenja i ubrzavanju, nešto apsolutno nužno za svakoga tko ozbiljno prihvaća natjecateljsko gaming. Ovi čipovi dosežu taktičke frekvencije iznad 5 GHz, što znači puno manje kašnjenje između ulaznih signala igrača i onoga što se događa na ekranu, čime se igre čine bržima i osjetljivijima u cjelini. Studije su pokazale da čak i male redukcije latencije mogu povećati brzinu reakcije igrača tijekom intenzivnih utakmica, često pretvarajući uske situacije u pobjede ili poraze. Kada vrhunski igrači ugrade ove moćne procesore u svoje sustave, dobivaju taj dodatni rub koji im omogućuje da ostanu koncentrirani tijekom dugih sesija gdje svaki milisekund računa. Stvarno vrijeme izvođenja najvažnije je na natjecanjima s visokim ulogama gdje odluke u milisekundi određuju tko će odnijeti trofej.
Suvremeni integrirani krugovi dolaze puni specijaliziranih fizikalnih motora i jedinica za obradbu zvuka (APU-ovi), što čini igre ukupno mnogo više uranjenim. Ovi motori fizike obrađuju sve vrste kompliciranih fizičkih interakcija u letu, dodajući slojeve realizma koji prije nisu bili mogući. Uzmite nešto jednostavno poput sudara automobila u igrama vožnje – sada izgledaju puno bolje jer motor fizike točno izračunava svaki udarac. Kada je riječ o zvuku, APU-i također čine čuda. Oni obrađuju te efekte visokokvalitetnog zvuka koji čine da eksplozije zvuče eksplozivno, a koraci pravilno odjekuju ovisno o tome gdje netko hoda. Kada programeri igara kombiniraju ove dvije tehnologije, mogu stvoriti cijele virtualne svjetove koji izgledaju potpuno i vjerodostojno. Hardver jednostavno radi jače iza kulisa, nudeći igračima iskustva koja se iz generacije u generaciju čine sve boljima.
Dodavanje 3D parne komore u tehnologiji čini veliku razliku kada je riječ o hlađenju vrhunskih gaming čipova. Način na koji ove komore rade je zapravo prilično pametan – one odvlače toplinu od ključnih dijelova, tako da sustav ne pregrijava čak ni tijekom zahtjevnih gaming sesija. Neka istraživanja pokazuju da uređaji s ovakvim hlađenjem održavaju optimalne temperature, što je posebno važno ako netko želi pokušati overclocking svoje konfiguracije. Osim što sprječava rušenja sustava, bolja kontrola temperature omogućuje igračima užitak u glatkijoj grafici. Kod pokretanja igara koje zahtijevaju snažnu grafičku potporu, odgovarajuće hlađenje znači manje kašnjenja i ugodniju igru u cjelini, bez brige da će se oprema pokvariti usred igre.
Materijali za fazni prijelaz, poznati i kao PCM, nude nešto posebnog kada je riječ o upravljanju toplinom u igraćim uređajima. Ono što ih čini učinkovitim je sposobnost da upiju višak topline bez naglog porasta temperature, što pomaže u održavanju stabilnog rada uređaja čak i tijekom dugih sesija igranja. Primijetili smo da su ovi materijali stekli popularnost među vrhunskim igraćim sustavima jer zapravo produljuju vijek trajanja komponenti i osiguravaju stabilnu performansu tijekom vremena. Ispitivanja su pokazala da PCM snažno smanjuje one dosadne oscilacije temperature, čime se igre pouzdanije izvode tijekom dugih sesija. Za ozbiljne igrače koji trebaju maksimalnu moguću performansu, ovakav način upravljanja toplinom može činiti razliku između pobjede i poraza.
Pametni sustavi upravljanja ventilatorima zaista su promijenili način hlađenja računalnih sustava za igre u današnje vrijeme. Ovi sustavi automatski prilagođavaju broj okretaja ventilatora na temelju promjena temperatura u stvarnom vremenu. Prednosti idu dalje od samo hlađenja komponenti. Oni također štede energiju i rade znatno tiše u usporedbi s tradicionalnim ventilatorima, što je osobito važno za igrače jer buka može poremetiti doživljaj uranjanja tijekom intenzivnih igara. Neka istraživanja pokazuju da računala koja prilagođavaju hlađenje stvarnim potrebama, umjesto fiksnim postavkama, mogu u najboljim hardverskim konfiguracijama upravljati toplinom čak 20 posto učinkovitije. Za ozbiljne igrače koji dulje vrijeme pokreću moćne sustave, ovakva učinkovitost čini ogromnu razliku u očuvanju skupih procesora od prekomjernog zagrijavanja, a da pritom i dalje osiguravaju maksimalnu performansu.
Kompjutorska oprema za igre dobiva značajnu nadogradnju zahvaljujući tehnologiji s mikročipovima, koja omogućuje igračima da nadograđuju dijelove umjesto da svakih nekoliko godina kupuju potpuno nove sustave. Igrači sada mogu zamijeniti grafičke kartice ili procesore bez potrebe da odbace cijeli sustav kada nešto prestane raditi ili postane zastarjelo. Što čini ove dizajne tako atraktivnim? Prvo, uštedjeti se novac na duži rok jer korisnicima ne trebaju stalne zamjene. Također vrijedi spomenuti i ekološki aspekt. Manje elektronskog otpada završava na odlagalištima jer ljudi ne odbacuju potpuno ispravne strojeve samo radi sitnih poboljšanja. Istraživanja tržišta pokazuju da ovi modularni sustavi nude bolje povećanje učinaka po nižim cijenama u usporedbi s tradicionalnim metodama, što ih čini posebno zanimljivima za osobe koje žele uštedjeti, a istovremeno uživati vrhunske igre. Održivost također postaje važna kada se uzme u obzir dugoročna kalkulacija troškova vlasništva u usporedbi s kratkoročnom pogodnošću.
Fotonski integrirani krugovi, ili čipovi kako se često nazivaju, ostvaruju značajan napredak u stvaranju bržih prijenosa podataka potrebnih za vrhunska gaming iskustva. Umjesto da se oslanjaju na tradicionalne električne signale, ovi krugovi koriste svjetlost, što smanjuje kašnjenje i omogućuje šire komunikacijske kanale, nešto što svaki ozbiljan igrač zna da je ključno tijekom intenzivnih utakmica. Neka nova tehnologija ukazuje na to da fotonski čipovi zapravo mogu premještanje podataka obaviti otprilike sto puta brže u usporedbi s uobičajenim električnim alternativama. Takva razlika u brzini prevodi se u glađu igru bez onih dosadnih efekata 'rezanja' koji se pojavljuju tijekom online natjecanja s igračima iz različitih dijelova svijeta. Već počinjemo primijećivati da se ova tehnologija probija u potrošačku opremu, što sugerira budućnost u kojoj bi čak i jeftini sustavi mogli pružiti odziv na razini konzola.
Mikrokontroleri optimizirani umjetnom inteligencijom mijenjaju način na koji funkcioniraju igre danas, stvarajući igranje koje se stvarno mijenja dok ljudi igraju i dok sustavi drugačije funkcioniraju. Ono što se događa jest da ove minijaturne računalne čipove promatraju što se trenutno događa tijekom igranja i prilagođavaju stvari poput razine težine ili reakcije likova, kako bi svaka osoba dobila nešto prilagođeno upravo njoj. Igrači obično dulje ostaju u igri kada imaju osjećaj da igra zna što žele, što znači bolje brojke zadržavanja za izdavače igara koji pokušavaju uvećati svoju publiku. Sve više igara uključuje pametne sustave zahvaljujući AI-ju, i iskreno, to čini razliku u održavanju korisnika potopljenim u virtualnim svjetovima. Igre sada jednostavno izgledaju življe i osjetljivije u usporedbi s ranijim naslovima gdje je sve bilo unaprijed određeno.